afrička osa

kakav je afrički stršljen

Afrički stršljen je kombinacija osa iz Brazila i osa iz Tanzanije. Zbog nesreće, ove dvije vrste su se pomiješale i iznjedrile novu vrstu, mnogo agresivniju i opasniju od svojih "roditelja".

Ako želite znati Karakteristike afričke ose, koje je njegovo glavno stanište, hranjenje i razmnožavanje, pripremili smo članak za vas da saznate sve detalje o ovom insektu.

Karakteristike afričkog stršljena

Afrički stršljen, poznat po svom naučnom imenu Apis mellifera scutellata, ili afrička pčela ili istočnoafrička nizinska medonosna pčela, hibridni je insekt dvije vrste. Njegova veličina je nešto manja od evropskih osa, a pčele radilice dostižu oko 19 milimetara.. Osim toga, vrlo su slični ovim karakteristikama, pa ih je teško razlikovati golim okom.

[related url=»https://infoanimales.net/wasps/wasp-sting/»]

Ima tijelo prekriveno dlakama, dok je trbuh crne prugaste boje sa karakterističnom žutom bojom pozadine. Ovalnog oblika, ima gornji dio (gdje se nalaze glava i trup) i donji dio, širi od prethodnih i završava se šiljkom. Ima šest nogu i dva para očiju., jedan spoj (koji su oni sa svake strane glave) i zatim neke jednostavne oči, na vrhu.

Ponašanje afričkog stršljena

Ponašanje afričkog stršljena

Jedan od aspekata koji najviše karakterizira afričku osu je činjenica da veoma je agresivna. E sad, to ne znači da on stalno traži tuču, već da veoma ljubomorno štiti svoju košnicu i svoju porodicu.

Kada je primjerak u opasnosti, izlučuje tvar koju percipiraju druge afričke ose koje mu priskaču u pomoć, budući da su u mogućnosti da se odmaknu i do kilometar od košnice kada progone svoju žrtvu. Zbog toga su tako konstantne.

Gdje živiš

Afrički stršljen živi, ​​suprotno onome što njegovo ime odražava, u Americi. Nalaze se uglavnom u Južnoj i Srednjoj Americi, kao i na nekim mjestima u Sjedinjenim Državama. Neki su prijavljeni u evropskim područjima, za sada su te grupe minimalne.

Ono što mnogi ne znaju je da ova osa nije porijeklom iz tih zemalja, već je introdukovana. Sve se dogodilo 1956. godine, kada su u Brazilu željeli povećati proizvodnju meda i trebali su insekti koji su "produktivniji". Stoga su odlučili da tamo dovedu 47 pčela matica vrste Apis mellifera (vrste porijeklom iz Tanzanije).

[related url=»https://infoanimales.net/wasps/asian-wasp/»]

S njima su izveli projekat "genetskog poboljšanja", jer su željeli postići da novi primjerci budu poslušni dok prave mnogo meda.

Problem je bio u tome što su neke od ovih novih osa pobjegle i počele da se razmnožavaju sa osama iz te zemlje, stvarajući hibrid koji je čak ubio "uobičajene vrste" i širio se po cijelom kontinentu.

To jede

Što se tiče ishrane, istina je da je afrička osa po ukusu hrane veoma slična pčelama. To znači da uglavnom jede kao da je pčela nektar, voda i polen cvijeća.

Međutim, također je sposoban unositi smolu zbog hranjivih tvari koje ova tvar ima za njih (pomaže im da rastu i prežive mnogo jače nego s drugom hranom). I ne samo to, već ga koriste i za samu košnicu, u slučajevima kada ima rupa ili da se spriječi da se pokvari.

Način na koji se mora dočepati svoje hrane je vrlo jednostavan, jer jednostavno mora prići do cvijeća da skupi polen i nektar, i negdje gdje ima vode. U tom slučaju moraju biti veoma oprezni sa svojim krilima, jer ako se pokvase, to može biti propast za njih. Isto bi se desilo i da padne u vodu, jer mnogi ne mogu da izađu iz nje, pogotovo ako se krila "zalijepe" za vodu.

Reprodukcija afričkog stršljena

Reprodukcija afričkog stršljena

Reprodukcija afričkog stršljena praktički je ista kao kod osa i pčela. Odnosno, provodi ga matica osa, koja je zadužena za polaganje jaja u košnicu. Nakon nekoliko dana izlegu se larve i tada insekt prolazi kroz nekoliko faza:

  • Faza 0: polaganje larve. Ovaj posao obavlja matica osa, jedina u košnici koja se razmnožava (sve ose potiču od nje). Ovo polaganje se odvija u voštanoj ćeliji košnice i ostavlja se otvorenom.
  • Faza 1: larva. Nakon nekog vremena izleže se jaje i iz njega izleže larva. Međutim, u tom ograđenom prostoru nema hrane i to je afrička osa radilica koja će biti zadužena da je hrani tako da se tovi.
  • Faza 2: kompletna larva. Larva će brzo rasti i toviti se sve dok ne zauzme sav prostor u ćeliji. U stvari, kada larva dostigne svoj maksimum (što je obično veličina te ćelije, gotovo izbočena), osa radilica će nastaviti da je zapečati tako da dođe do njene transformacije.
  • Faza 3: pupa. Faza 3 je kada larva pupira. Već je vrlo sličan odraslom primjerku, ali u ovom mladom slučaju. Kada se to dogodi, uzorak će na kraju napustiti ćeliju kako bi se posvetio svom radu.

Kakav je ubod afričkog stršljena

Kakav je ubod afričkog stršljena

Treba imati na umu da je afrička osa prilično opasna. Ne samo zbog samog uboda, već zato što kada je u pitanju napad, to čini u grupi, pa njen otrov, osim što je otrovniji od onog normalne ose, ubrizgava mnogo više za napad na više od jednog primjerka.

La Afrički stršljen je sklon ubodu u tamne dijelove tijela, a obično se odnosi i na oči i lice. U stvari, toliko je uporan u svom napadu da čak i ako potopite u vodu, insekt će vjerovatno čekati dok vi ne izađete kako bi nastavio svoj napad.

Što se tiče ugriza, ovo je prilično bolno. Izlučuje vrlo moćan otrov, ali on će biti smrtonosan ovisno o osjetljivosti svake osobe. Naime, ako je osoba osjetljiva na taj otrov, imat će veće poteškoće (jer može umrijeti od anafilaktičkog šoka), nego ako nema osjetljivost (i ostaje samo u ubodu, bolan, ali ne i fatalan).

Kategorije Ose
Slični postovi:

Ostavite komentar